Plazma sterilizatori rade kao sustavi hladne sterilizacije, koristeći vodikov peroksid u obliku pare koji se pretvara u plazmu za čišćenje osjetljivih medicinskih alata koji ne podnose visoke temperature. Prvo, para prodre u sve pukotine i kutove tih uređaja. Zatim slijedi radiofrekventna energija koja tu paru pretvara u tzv. reaktivnu plazmu. Što se događa nakon toga? Pa, ova plazma zapravo oštećuje DNA i proteine mikroorganizama. A evo ključne stvari: sve se to odvija na temperaturi od oko 45 do 50 stupnjeva Celzijevih, što je otprilike 60 posto hladnije u usporedbi s tradicionalnim autoklavima na paru koje koristimo već desetljećima. Na kraju ciklusa, svaki preostali vodikov peroksid se prirodno raspada na bezopasne tvari poput vodene pare i kisika, tako da posve nema opasnih ostataka nakon obrade.
Plazma sterilizacija djeluje koristeći ionizirani plin, koji se zapravo smatra četvrtim agregatnim stanjem tvari, kako bi ubila mikroorganizme bez uzrokovati toplinski oštećenja osjetljivih materijala. Postupak postaje zanimljiv kada se vodikov peroksid pretvori u plazmatski oblik. U tom trenutku raspada se na vrlo aktivne hidroksilne (OH·) i hidroperoksilne (HO₂·) radikale. Ono što ovu metodu ističe je koliko dobro ovi nabijeni čestice prodiru kroz bakterijske stanične membrane u usporedbi s tradicionalnim metodama poput etilen-oksida. Studije pokazuju da mogu prodrijeti otprilike 30 posto bolje pri uvjetima tjelesne temperature. Gledajući stvarne rezultate iz nedavnih istraživanja, vidimo smanjenje broja mikroorganizama za oko šest log jedinica nakon ciklusa tretmana koji traju od 28 minuta do gotovo sat i četvrt, ovisno o vrsti medicinske opreme koja se sterilizira. Klinička studija objavljena prošle godine potvrđuje ovo, pokazujući da plazma tehnologija održava učinkovitost iznad 99,99 posto čak i za složene instrumente s više lumena, istovremeno održavajući one delikatne polimere dovoljno elastičnima za ispravno funkcioniranje kod endoskopa i sličnih alata.
Metoda sterilizacije plazmom vodikovog peroksida rješava veliki problem u čišćenju delikatne medicinske opreme, kao što su optički endoskopi i instrumenti od plastike. Tradicionalni autoklavi koriste vruću paru temperature oko 121 stupanj Celzijevih, što može ozbiljno oštetiti opremu. Plazma tehnologija radi znatno hladnije, između 45 i 50 stupnjeva, tako da ne postoji opasnost od izobličenja ili razgradnje materijala. To je posebno važno za uređaje s ljepljenim spojevima ili ugrađenom elektronikom. Govorimo i o značajnim financijskim iznosima – prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2023. godine, tradicionalne metode sterilizacije svake godine oštete opremu u vrijednosti od približno 1,2 milijarde dolara. Zbog toga sve više bolnica prelazi na ovakve manje agresivne alternative.
Dvostupanjski proces koji uključuje prvo isparenu vodikovu peroksidu, a zatim reaktivne spojeve generirane plazmom, uspijeva postići impresivnih 6 log razina sterilizacije izbjegavajući pri tom bilo kakvu štetu povezanu s toplinom. Nedavni testovi pokazali su potpuno uklanjanje spora Geobacillus stearothermophilus kada se uređaj koristi na samo 55 stupnjeva Celzijevih. To je prilično izvanredno jer doseže iste rezultate kao i tradicionalni autoklavi, ali koristi samo 40% energije koju oni zahtijevaju. Uprava za hranu i lijekove uključila je ovu metodu u svoja ažurirana preporuka iz 2024. godine posebno za čišćenje višekratnih alata koji se koriste u operacijama mozga i srca gdje standardne metode ne daju zadovoljavajuće rezultate.
Plazma sterilizatori iznimno dobro rade kod čišćenja složenih medicinskih alata poput onih malih laparoskopskih hvataljki i kompliciranih neurohirurških bušilica koje uobičajena parna sterilizacija jednostavno ne može doseći kroz njihove uske kanale. Prema istraživanju iz 2021. godine, ovi plazma sustavi postigli su gotovo potpunu eliminaciju mikroorganizama – oko 99,99% – čak i u vrlo malim prostorima širine manje od 1 mm, koristeći tehnologiju vodikovog peroksida u plazmi. Hirurzi cijene ovo jer to znatno smanjuje rizik od infekcija tijekom operacija na kostima i srčanih zahvata. Znamo iz studije objavljene u časopisu Journal of Hospital Infection još 2022. godine da uporne biopljegnje skrivene u pukotinama instrumenata zapravo uzrokuju otprilike svaku petu infekciju na mjestu operacije, stoga je njihovo uklanjanje od velike važnosti za sigurnost pacijenata.
Nedavna studija iz 2023. godine pokazala je da endoskopi koji su podvrgnuti sterilizaciji plazmom imaju otprilike pola manjeg naprezanja materijala u usporedbi s onima tretiranim etilen-oksidiom. Postupak djeluje na znatno nižim temperaturama, oko 45 do 55 stupnjeva Celzijevih, što sprječava izobličenje osjetljivih ljepila leća artroskopa tijekom ciklusa čišćenja. Osim toga, ubija otporne mikroorganizme poput MRSA-a koji su postali veliki problem u bolnicama posljednjih dana. Mnogi gastrocentri primjećuju da im se vrijeme prerade smanjuje otprilike za tri četvrtine kada pređu s tradicionalnih tekućih kemikalija na ove nove plazma sustave. Neki objekti čak spominju da mogu instrumente pripremiti za pacijente gotovo dva puta brže nego ranije.
Istražujući 23 različite ambulantne klinike na više lokacija, istraživači su utvrdili da prelazak na sterilizaciju plazmom smanjuje postoperativne infekcije za otprilike dvije trećine. To je logično s obzirom na to da tehnologija dobro funkcionira s plastičnim dijelovima koji se koriste u robotskim operacijama, što bolnicama štedi otprilike osamnaest tisuća dolara godišnje na troškovima zamjene, prema Izvješću o referentnim vrijednostima ambulantne hirurgije iz 2023. godine. Ono što je zaista impresivno jest kako su uspjeli održati razine jamstva sterilnosti na standardu 10^-6 čak i nakon 12 000 ciklusa, istovremeno čuvajući delikatna svjetla od optičkih vlakana u laparoskopskoj opremi netaknutim i funkcionalnim.
Bilo da je poslovna suradnja ili promet u industriji.
EN
Vruće vijesti